Dana 19. veljače 2020. u prostorijama HAKOM-a održana je radionica “Uvod u kartele”, treća u nizu u okviru ciklusa “Pravo tržišnog natjecanja za praktičare” u organizaciji Hrvatskog društva za transportno pravo (HDTP), Hrvatskog društva za pravo i politiku tržišnog natjecanja (HDPPTN) i HAKOM-a.
Na radionici se okupilo više od dvadeset polaznika kojima je izv. prof. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman (Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Katedra za pravo) predstavila temu kartelnih dogovora između poduzetnika iz perspektive europskog i hrvatskog prava.
Kartelni dogovori smatraju se najtežom povredom prava tržišnog natjecanja zbog toga što na tržištu dovode do situacije kolektivnog monopola, odnosno do ukidanja natjecanja među takmacima koje je inherentno tržišnom gospodarstvu. Premda karteli dovode do jasnih negativnih posljedica po blagostanje potrošača (cijene na karteliziranim tržištima su prema nekim procjenama 15-30% više nego što bi bile da kartela nema), oni stvaraju velike profite uključenim poduzetnicima zbog čega ih je na globalnoj razni teško iskorijeniti.
Profesorica Pecotić Kaufman ukazala je na moguće teškoće u dokazivanju kartela, naročito u razvijenijim ekonomijama, zbog čega je s jedne strane došlo do razvoja instituta kao što su imunitet za zviždače i visoke novčane kazne za počinitelje, te s druge strane do takvog razvoja sudske prakse na razini najviših europskih sudova koja dozvoljava fleksibilnije tumačenje članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (doktrina jedinstvenog sveukupnog sporazuma i doktrina zajedničke klasifikacije).
Na radionici su obrađeni brojni primjeri iz domaće prakse, kao što je primjerice slučaj Osječkog pekarskog kartela, prvog predmeta u kojem je hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izrekla novčanu kaznu počiniteljima temeljem Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2009., te slučaj Kartela splitskih auto-škola u kojem je također postupala hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Posebice je pažnja posvećena razlici između izričite i prešutne koluzije, dokazivanju kartelne povrede kod paralelnog postupanja konkurenata na tržištu, te argumentima koje poduzetnici često iznose pred našim nadležnim tijelima, a koji ne dovode do ekskulpacije. Osim toga, analizirali su se slučajevi razmjene informacija između konkurenata, koja u određenim okolnostima može biti dio kartelnog dogovora, a u drugima se može smatrati kao ponašanje na tržištu koje ne dovodi do povrede članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnosno članka 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.
Na kraju radionice profesorica Pecotić Kaufman dotakla se i pitanja odgovornosti društva majke za sudjelovanje društva kćeri u kartelnom aranžmanu, moguće nagodbe u kartelnim predmetima koja postoji kao mogućnost u postupcima koje vodi Europska komisija, ali ne i domaće tijelo, pitanja imuniteta za prijavitelje kartela, te moguće naknade štete za osobe oštećene kartelnim djelovanjem na tržištu.
Kao i ranije održane radionice u ovom ciklusu, i ova je bila iznimno korisna praktičarima (odvjetnicima, korporativnim pravnicima i sl.). S daljnjim razvojem domaće prakse tema kartelnih dogovora i njihovog reguliranja temeljem propisa o zaštiti tržišnog natjecanja ostat će zasigurno jedna od ključnih tema za sve one koje zanima tržišno pravo.
Fotografije: © HDTP, 2020
