U Zagrebu je 6. rujna 2019., u organizaciji Hrvatskog društva za transportno pravo i u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) održana radionica na temu „Izazovi otvaranja tržišta zemaljskih usluga na zračnim lukama u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj”. Na radionici su sudjelovali predstavnici triju najvećih zračnih luka u RH (Zagreb, Split I Dubrovnik), koncesionara Međunarodne zračne luke Zagreb, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo I predstavnici akademske zajednice.
Uoči raspisivanja natječaja čiji cilj je otvaranje tržišta zemaljskih usluga na tri zračne luke u RH čiji godišnji promet premašuje 2 milijuna putnika, u Zagrebu je održana jedinstvena edukativna tribina, potaknuta brojnim nedoumicama i pitanjima koja se postavljaju o ovoj složenoj i važnoj temi za domaću zrakoplovnu industriju.
Uvodna predavanja o pravu EU-a i RH koje uređuje ovo pitanje, praksi Europskog suda vezanoj uz to područje i iskustvima drugih država govorili su vodeći stručnjaci iz zemlje i inozemstva: dr. Steven Truxal, docent zračnog prava i prodekan na Sveučilištu City u Londonu, prof. Jasminka Pecotić Kaufman sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ana Kapetanović, dipl.iur., voditeljica Odjela zrakoplovnog prava i međunarodnih odnosa u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo.
Dinamična rasprava i brojna pitanja, te razmjena iskustava između sudionika radionice pokazala su svu složenost ove problematike i brojne izazove koji pred domaćim zračnim lukama i HACZ-om stoje u narednom periodu, ali i povezala sudionike – članove HDTP-a i HUP-a – međusobno, te ih potaknula na organizaciju nastavka ovakvog formata edukacija i na druge važne teme.
Radionicu su financijski podržali Međunarodna zračna luka Zagreb, Zračna luka Split i Zračna luka Dubrovnik.
HDTP je i ovom radionicom dokazao da pruža snažnu stručnu pravnu podršku radu transportne industrije, čemu svjedoče i pozitivne reakcije polaznika i interes za nastavkom suradnje.
HDTP radionica, 6.9.2019. 
HDTP radionica, 6.9.2019.
HDTP radionica, 6.9.2019.
HDTP radionica, 6.9.2019.
HDTP radionica, 6.9.2019.
HDTP radionica, 6.9.2019.
Sadržajno, radionica je bila podijeljena u tri bloka. U prvom dijelu dr. Truxal dao je pregled osnovnih postavki unutarnjeg tržišta u zračnoj industriji, s pregledom triju liberalizacijskih paketa u zrakoplovstvu (iz 1987., 1990., 1992. godine ) i relevantnog zakonodavstva Unije, ponajprije pravila unutarnjeg tržišta kako su definirana u člancima 101 – 103 Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU). S obzirom na to da je zračni promet kao sektor oduvijek imao poseban tretman, naglasio je važnost Uredbe 487/2009 o primjeni čl. 101 st. 3 UFEU-a na određene kategorije ugovora u zračnom sektoru. Dr. Truxal objasnio je takozvana “skupna izuzeća” iz čl. 101 st. 3 Ugovora o funkcioniranju EU-a te je naveo neke od primjera u odnosu na savjetovanja o tarifama u povijesti zračne industrije. Na kraju predavanja dr. Truxal je govorio o smjernicama Europske komisije iz 2006. o metodi postavljanja kazni iz čl. 23 st. 2a Uredbe 1/2003.
Prof. Pecotić Kaufman pojasnila je u svojem predavanju zloporabu dominantne pozicije od strane infrastrukturnog operatora, te razložila članak 102. UFEU kao pravni temelj za pristup ovom problemu. Prvi je korak definirati relevantno tržište kako bi se temeljem toga uopće moglo ustanoviti postoji li dominantna pozicija odnosnog adresata norme. Za razlučivanje relevantnog tržišta bitne su dva elementa: jedinstvenost samog proizvoda, i teritorijalni doseg tržišta. Također, u praksi se javlja i problem pri tumačenju pojma „poduzetnik“. Za definiranje dominantne pozicije koristi se takozvani vertikalni učinak koji zapravo predstavlja mogućnost kontrole od strane poduzetnika o ulasku i radu manjih članova tržišta. Zloporaba dominantne pozicije manifestira se kroz nedopuštanje pristupa tržištu, ili kroz zahtijevanje prevelikih troškova ili cijena ulaska na tržište. U sklopu povreda javlja se i problem diskriminacije, točnije postavljanja diskriminatornih uvjeta u odnosu na druge sudionike na tržištu. Zaključeno je kako je problem zloporabe tržišnog natjecanja sveprisutan i kako se industrija treba o njemu informirati, a sve u svrhu neplaćanja prijetećih monstruoznih kazni.
Ana Kapetanović dala je prikaz regulatornog okvira pružanja zemaljskih usluga (tzv. groundhandling) u RH te se osvrnula na izazove pri implementaciji propisa. Primarno se radi o načelima koja proizlaze iz elemenata već pokrivenih ICAO principima, iz prava tržišnog natjecanja te prava Europske unije. Razlikuju se tipovi usluga koje se pružaju: usluge koje isključivo može pružati operator zračne luke te usluge koje može pružati više od jednog pružatelja, pri čemu groundhandling spada u drugu skupinu. Direktiva propisuje koje kategorije zemaljskih usluga korisnik zračne luke može izravno obavljati, te pritom postavlja i ograničenja pri kategorijama usluga koje korisnik obavlja s obzirom na godišnji promet putnika i tereta u određenoj zračnoj luci. Broj takvih korisnika zračne luke ne može biti ograničen na manje od dva, a oni moraju biti odabrani temeljem objektivnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija. Naglašeno je kako je predviđeno da protekom roka od sedam godina, novi pružatelj preuzme zaposlenike prethodnika. No, to pitanje u Republici Hrvatskoj nije pravno uređeno.