1. srpnja 2021. započelo je slovensko predsjedanje Vijećem EU-a koje će trajati do 31. prosinca 2021. pod sloganom „Zajedno. Otporna. Europa.”
Slovenski šestomjesečni program predsjedanja temelji se na četiri prioriteta s ciljem olakšanja oporavka EU-a i jačanja njegove otpornosti, razmišljanja o budućnosti Europe, jačanja vladavine prava i europskih vrijednosti te povećanja sigurnosti i stabilnosti u europskom susjedstvu:
- Oporavak, otpornost i strateška autonomija EU-a: razvoj tj. nadogradnja planova i instrumenata za jačanje otpornosti EU-a na pandemije i kibernetičke napade. Oporavak Unije nakon pandemije temelji se na digitalnoj, zelenoj i poštenoj tranziciji.
- Promišljanje o budućnosti Europe: organiziranje rasprava otvorenih za sve koji bi željeli dati prijedloge o tome kako izgraditi zajedničku europsku budućnost.
- Europski način života, vladavina prava i europske vrijednosti: Unija uravnoteženih prava i odgovornosti, visoka razina zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući pravo na slobodu izražavanja.
- Povećanje sigurnosti i stabilnosti u europskom susjedstvu: Unija suradnje unutar Sjevernoatlantskog saveza, Unija koja aktivno želi postići sljedeći strateški cilj: cjelovite i slobodna Europe, u miru sa sobom i drugim kontinentima. Unija zaštićenih vanjskih granica s jasnim razlikovanjem između legalne i ilegalne migracije.
Kako je promet jedan od najvažnijih sektora u održivoj tranziciji EU-a u okviru Europskog zelenog dogovora (European Green Deal) te istovremeno jedan od najviše pogođenih krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19, Predsjedništvo će se usredotočiti prvenstveno na daljnji oporavak sektora. Oporavak mora ići ruku pod ruku s prijelazom na održivu i inovativnu mobilnost, pri čemu bi krizu trebalo iskoristiti kao priliku za skok naprijed u razvoju prometnog sektora.
U odnosu na cilj dekarbonizacije, ključno je povećanje željezničkog teretnog i putničkog prijevoza unutar EU. S obzirom na to da je 2021. godina Europska godina željeznice, Predsjedništvo će iskoristiti priliku za promicanje rasprava i pripremu planova za nužne promjene infrastrukture. Nova strategija pametne i održive mobilnosti (Smart and Sustainable Mobility Strategy) postavlja za cilj smanjenje emisija u prometu za 90% do 2050. Prvi tehnološki korak na tom putu je razvoj i široka upotreba alternativnih goriva, što je ujedno i glavni politički prioritet Predsjedništva na području prometa. Predsjedništvo će stoga težiti napretku u pregovorima o reviziji Direktive o infrastrukturi za alternativna goriva (AFID) te novim prijedlozima u području zrakoplovstva (Refuel Aviation) i pomorskih aktivnosti (Refuel Maritime).
Dio infrastrukturnog paketa predviđenog za studeni 2021. godine bit će prijedlog za preinaku inteligentnih transportnih sustava (ITS), što je od ključne važnosti za osiguranje interoperabilnosti prometa te automatizaciju i digitalizaciju sektora.
Učinkovito i funkcionalno unutarnje tržište EU-a te veze između susjednih zemalja ključne su za otpornost sektora. Predsjedništvo će stoga dati prioritet prijedlogu revizije TEN-T-a, čiji je cilj dovršiti glavnu prometnu mrežu EU-a do 2030. godine kao i modernizirati i povećati konkurentnost cestovnog i željezničkog prometa u EU. S tim u vezi je i prijedlog revizije željezničkih koridora gdje je važna koordinacija s TEN-T mrežama.
U zrakoplovnom sektoru, kako bi se povećala njegova otpornost i fleksibilnost, Predsjedništvo će nastaviti rad na zakonodavnom prijedlogu za uspostavu Jedinstvenog europskog neba (SES II+) te će ambiciozno pristupiti pregovorima (početku trijaloga). Regulacija kapaciteta upravljanja zračnim prometom je presudna, obzirom da će pridonijeti daljnjem smanjenju utjecaja zrakoplovnog sektora na okoliš.
Kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 pokazala je potrebu za odgovarajućom razinom zaštite prava putnika te je Predsjedništvo otvoreno za nastavak pregovora o Uredbi 261/2004 kojom se uspostavljaju zajednička pravila o naknadama i pomoći putnicima u slučaju uskraćivanja ukrcaja, otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta. Ispitat će daljnje korake u svjetlu trenutne situacije, a koja i dalje ostaje zabrinjavajuća zbog utjecaja pandemije na zrakoplovni sektor. Razina zaštita prava putnika ne bi trebala biti smanjena, bez obzira na ekonomsku situaciju, smatra Predsjedništvo.
Više:
