Europska komisija donijela je početkom studenoga 2025. sveobuhvatan prometni paket. Njime će se ubrzati uvođenje europske željezničke mreže velikih brzina i potaknuti ulaganja u obnovljiva i niskougljična goriva za zrakoplovni i vodni sektor.
Konkurentnost i održivost vodeća su načela tog paketa, čiji je cilj povećati učinkovitost, međusobnu povezanost, dostupnost, čistoću i otpornost prometnog sustava EU-a. Predstavljene mjere obuhvaćaju dva ključna područja – željeznicu, u kojoj Europa već ima vodeću ulogu u održivosti, i goriva, u kojima Europa sada mora ubrzati ulaganja u energetsku tranziciju.
U novom Akcijskom planu za željeznice velikih brzina utvrđuju se koraci potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske mreže do 2040. Cilj mu je skratiti vrijeme putovanja i učiniti željeznicu privlačnijom alternativom zračnom prijevozu na kratkim relacijama, čime se povećava broj putnika i potiču regionalna gospodarstva i turizam.
Nadovezujući se na transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), planom se predviđa povezivanje glavnih čvorova pri brzinama od 200 km/h i više. Putnici će moći putovati iz Berlina u Kopenhagen za četiri sata umjesto sadašnjih sedam, a iz Sofije u Atenu za šest sati umjesto sadašnjih 13 sati i 40 minuta. Nove prekogranične veze omogućit će i brža i jednostavnija putovanja od primjerice Pariza do Lisabona preko Madrida te bolju povezanost baltičkih glavnih gradova.
Osim kraćeg vremena putovanja, planom će se smanjiti zagušenja i osloboditi kapaciteti na konvencionalnim linijama, čime će se olakšati noćni vlakovi, prijevoz tereta i vojna mobilnost, uz istodobno jačanje konkurentnosti Europe u turizmu i industriji.
U drugoj usvojenoj inicijativi, Planu ulaganja u održivi promet (STIP), utvrđen je zajednički pristup poticanju ulaganja u obnovljiva i niskougljična goriva s naglaskom na zrakoplovstvo i vodni promet.
Kako bi se ostvarili ciljevi inicijative RefuelEU Aviation i FuelEU Maritime, do 2035. bit će potrebno oko 20 milijuna tona održivih goriva (biogoriva i e-goriva). Za postizanje tog cilja bit će potrebna ulaganja u iznosu od oko 100 milijardi eura.
STIP šalje jasnu poruku ulagačima da su europski ciljevi i dalje na snazi i da će Komisija poduprijeti prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo. Ubrzavanjem domaće proizvodnje bioloških i nebioloških goriva Europa može smanjiti svoju ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima, povećati konkurentnost svojih industrija i predvoditi prelazak na čistu energiju na globalnoj razini.
Osim tih mjera, Komisija se s državama članicama priprema za pokretanje pilot-projekta koalicije eSAF Early Movers do kraja 2025., čiji je cilj mobilizirati najmanje 500 milijuna eura za projekte sintetičkog zrakoplovnog goriva. Komisija će raditi i na jačanju povoljnih uvjeta za tržišna ulaganja kako bi se premostio investicijski jaz.
Komisija će u srednjoročnom razdoblju raditi na uspostavi mehanizma za povezivanje proizvođača i kupaca goriva, čime će se osigurati sigurnost prihoda i smanjiti rizik ulaganja. Planom će se ojačati i međunarodna partnerstva kako bi se proširila globalna proizvodnja goriva i privukao uvoz koji ispunjava kriterije održivosti EU-a te istodobno osiguralo pošteno tržišno natjecanje za proizvođače i korisnike iz EU-a.
- Više: Vijeće EU, 4. 12. 2025.